ponedjeljak, 4. lipnja 2012.

Malo o Kindle-u

Pitaju me, pitaju, srce moje,
Kindle-ove slabosti to su koje?

Pa ako vas interesira, opalite po ovom linku.

Broj komentara: 29:

  1. Odgovori
    1. Sori, frende, ali ja te ne razumijem.

      Izbriši
    2. predug mu je tekst, nije ga pročitao. Evo, Kizo, skraćeno: veli autor teksta da bilo kakav e-čitač neće osvojit mase, dapače da će čak i propast (bez obzira na trenutnu popularnost Kindla i Amazona s njim) ako ne bude istovremeno poduprt s aktivnim i jakim communitijem ljubitelja knjiga (a takvi se imaju i dalje sastajat u knjižarama, book cafeima i sličnim mjestima, pa i na internetu).
      A ja dodajem kao svoj komentar da će, s obzirom na nedavne rezultate istraživanja o tome koliko se u našoj zemlji čita (pa shodno tome - valjda toliko ima i "ljubitelja knjiga") Kindle ovdje propasti prije nego što je i stigao osvojit našu kiflu. Naime, nema baš nekog communitija ljubitelja knjiga (ako izuzmemo one pisce iz članka na Jutarnjem). Hehehe.
      Al nije valjda tako crno. Evo jedan community se zove Pokojni - pa samo naprijed! Što čitate? Kakve knjige volite? (pitanja se ne odnosi na Krivca) :-)

      Izbriši
  2. http://en.wikipedia.org/wiki/E-book#Drawbacks :)

    OdgovoriIzbriši
  3. Ajmo malo trollat. Svaka ta knjiga ovisi o tehnici koja danas jest sutra nije. Nabacao sam se para i para na enciklopedije, knjige i igre na flopijima koje su radile pod DOS-om koje sam iznova nabavljao na CD-ima da bi radile u Windowzima. Sad kupuj sve za e-book citace koje ce sutra istisnuti inplantni cip u oku s 3D misaonim ekranom. A sve to vrijeme imam knjigu na papiru (ma fuj!) koja radi, al je kao ne citam jer eto pratim tehniku. Dokle bre?
    Slusam! O_O

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Pa do inplantnog čipa u oku s 3D misaonim ekranom. Ja mislim da je to granica! :-) to je čak onkraj neba!
      A, gle, ja još uvijek čitam na papirnatom (čak nekad i duge mejlove printam ne štedeći amazonsku prašumu), al da se ne ide negdje naprijed, danas ne bi imali papir nego kamen, a ti bi bio više klesar nego pisac. :-)
      Mislim da u konačnici - dijelom masa presudi svakom novitetu (prihvati ga ili ne), a dijelom inovatori u jedinici vremena (pa izmisle ili ne izmisle ubrzo neku novu tehnologiju).
      I tako ti je to od kad je svijeta i vijeka pa i naroda. I vazda će da bidne tako.

      Izbriši
    2. Ajmo vako... Sto se treba dogoditi da nestane svih (e)knjiga na svijetu? Pa, dovoljno je da nestane struje. A da nestane knjiga? Da nam Mjesec aterira u dvoriste recimo? Krhka mi je ta teknologija nesto.

      Izbriši
    3. Da sada nestane struje na cijelom svijetu - nitko ne bi čitao knjige, nego bi se svi borili za preživljavanje. I to odmah! Tko bi se latio knjige, njega bi vjerojatno prvog zatukli. A lako moguće i pojeli.

      Izbriši
    4. Dovoljno je da se izumi 3D misaoni ekran i inplantni čip u oku i tako nestane svih e-knjiga na svijetu. šta ne?

      a kapuz, ti samo misliš koga bi tko pojeo!

      Izbriši
  4. To se zna, prvo bismo pojeli vegetarijance.

    Logično.

    OdgovoriIzbriši
  5. Al za ozbač, Korlević nam prognozira propast civilizacije, ako vam je do trajnosti - držite se papira.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Sva priča oko "trajnosti našeg djela" (neki to projiciraju u vlastitu djecu, izgrađenu kuću, poslovno carstvo, zlatne medalje, knjižvne nagrade itd.) nije ništa drugo do diverzija suočavanja s vlastitom netrajnosti.

      Izbriši
    2. Ne treba nam Korlevic da bi znali kako ce ova civilizacija, kao i svaka do sad, propasti.

      Izbriši
    3. Istina. I iz nje će vjerojatno izrasti neka nova. Ali, mislim, koga je stvarno briga za civilizaciju?

      :-)

      Izbriši
    4. jednom je pričao spiker
      kako su na antarktici otkrili čudo
      kanale ispod leda od kakve vododerine
      tragovi nekadašnjih rijeka, valjda
      i fosilne ostatke bjelogorične šume
      sve su sondirali i snimili
      pa zaključili da je tu prije nas
      bio neki drugi svijet

      prije nama znanog ledenog doba
      dakle
      netko je tu živio, imao pismo, medicinu, tehnologiju
      možda su letjeli i na mjesec
      zašto ne? i nama je uspjelo, a nije da smo nešto mudri

      jednom je pričao seljak
      kada dugo sadiš krumpir
      iscrpi se zemlja
      stoga
      nije loše
      malo odmoriti tlo
      na neko vrijeme posaditi travu
      pustiti korov neka džiklja
      prekopati
      pa ispočetka, najbolje sa mahunama

      čemu se onda ljudi čude
      i spiker skupa s njima?
      prekopat će nas jednog dana kad izmorimo svijet
      natopiti, i iznova zasaditi
      doći će neki drugi, novi ljudi
      i neće znati da smo ikada tu rasli
      imali teslu, herodota, seneku i voltu
      kopernika, arhimeda, tuđmana i slobu

      proći će milijarda
      i oni će gledati neku drugu antarktiku
      i snebivati se od čuda
      što su sto metara ispod leda našli bakrenu kapsulu

      jednom će njihov spiker pričati
      kako je tu nekad živio neki drugi svijet
      ili su planetu možda
      pohodili vanzemaljci

      nisu tu bili vanzemaljci
      nabijem vas
      tu smo bili
      moj kalašnjikov
      ja
      i okvir pancirnih metaka

      Izbriši
    5. Opet razbijaš! Ajd stavi to kao post pa da mogu dijeliti sa svijetom. Pliz! :-)

      Izbriši
  6. Iskreno preporučam "Canticulum za Leibowitza" Waltera Millera, jedna od meni najomiljenijih SF knjiga ikad. U postapokaliptičnom svijetu ljudi mrze knjige, jer knjiga je znanje, a znanje je donijelo tehniku za apokalipsu nuklearnog rata.

    I slažem se sa Žmirićem; upadamo u tehnološku klopku zbog...ne znam ni sam čega. Ratova formata? Nedostatka standardizacije? Prvo ploče, pa kasete, pa CD-i, pa DVD-i, pa blu-ray. Fuj. Nije ni čudo da se ljudima zgadila cijela ta priča. Želite slušalice za mobitel? Što imate, Nokiu, iPhone, Samsunga? Nek odu vrit. Walkman audio jack postoji godinama.... ...ali ne. Ovo je čisto muženje novaca.

    Zna li itko ijedan digitalni standard koji može proživjeti nekoliko dekada i dalje ostati koristan? (okej, MIDI u glazbi. Dalje?) Čak i ako da, to je smiješno naspram trajnosti knjige - dok je knjiga čitava, mogu ju čitati i ako je 200 godina stara, jedini limit je jezična barijera.

    Ne razumijem se u e-knjige. Da li uopće različiti proizvođači, Apple, Amazon, koriste isti standard? Ja čak ne znam da li si ti fajlovi "slike" ili "tekstovi". Ali kako god bilo, uz današnju tehniku, razvijeni OCR, mogli bi se dogovoriti i sve standardizirati dok pucneš prstima. A kad dođe vrijeme za Terabitni Higgsov Bozon koji će nam projicirati sliku na mrežnicu, upotrijebiš najobičniji konverter.


    Govorili su da će nas kompjuter dovesti u bezpapirno (sp?) doba. Obrazaca, računa, ugovora, izvoda i reklamnog smeća ima nego više nego ikad. Govorili su nam u osnovnoj školi da će do 2000. g. svaka učionica imati kompjutere umjesto ploče/krede/radne bilježnice. I slažem se da bi taj papir trebalo svesti na minimum. Možda ste vidjeli, upravo je danas kolala internetom slika amazonskog poglavice koji je plakao kad je brazilska vlada odlučila napraviti hidroelektranu na teritoriju njegovog plemena. Savršeno se slažem da treba smanjiti količinu papirnog smeća - svima bi nam bilo lakše.

    Papir bih rezervirao za KNJIGU. Ima estetsku i kolekcionarsku vrijednost (na polici), ima vrijednost kao dar (u ruci), kao enkapsulirana mala riznica znanja.

    A o onome drugome, kako i koliko omastiti brk u digitalnom izdavaštvu uzimajući u obzir lokalne prilike, drugi put. Zanimljiva tema, iako teško da je i plodna...

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Ej, Moretto, vidim da si ti na Bloggeru od 2008. Imaš, uz ove Pokojne, svoj blog?

      Izbriši
    2. Imam. Dugo je bio neaktivan, ali sam ga odlučio ponovo aktivirati.

      http://mostlysubtractive.blogspot.com/

      Izbriši
    3. E, super. Baš sam ti htjela reći da ga dodaš na svoj profil ovdje. A sad vidim da si ga u međuvremenu dodao. Kul. Ne stižem ga ovaj tren čitat, al budem u sub ili ned. :-)

      Izbriši
    4. I ja isto mislim da je super što imaš svoj blog, Moriše! Samo rokaj!

      Izbriši
  7. Tehnologija = kara na žaru, štaka za izgubljene sposobnosti, proteza umjesto noge. Slijedimo je jer moramo, jer se bez nje gubimo. e-knjiga vs. papirna, nikakva razlika, bitan je samo sadržaj. sadržaj je jedina bitna infomacija. tehnologija kojom se doprema sadržaj = drugorazredna stvar. Papir ne volim jer sam alergičan. Monitore ni jedne vrste ne volim jer mi ipak opterećuju vid. kako god, zanima me prije svega sadržaj...

    OdgovoriIzbriši
  8. Milan je u pravu, bitan je sadržaj.
    Znam da je tamo vani zaglušna buka šuma podataka ... ali ako ljudi od slova ne mogu procesirati podatke, tko će? Retro šik neće nam pomoći, - i vjerujem da nitko od vas nije spreman baciti svoj komp ili mobitel u smeće..? Osim toga, ako nestane struje ili nas lupi asteroid, vjerojatno će nam očuvanje privatne bibiloteke biti prilično sporedna briga. Uostalom, požari i potresi uzrokovani nuklearnim efetkom udara asteroida uništili bi i papirne knjige, zar ne 
    Papir u knjigama nije ono što je bio u doba Guttenberga ili Oscara Wildea. Papir je posljednjih pola stoljeća sve samo ne trajan, i većina papira koji se danas proizvodi ne može preživjeti dvije-tri dekade (ako imate dovoljno godina, prelistajte YU knjige koje ste kupovali krajem i kažite koliko njih je već izblijedilo). Čuvanje knjiških proizvoda najbolje je prepustiti našim dobrim knjižničarima. Sistemska unapređenja koja se cijelo vrijeme provode diljem svijeta pokazuju da se oni izvrsno brinu o vječnosti i da drže korak s tehnologijama svih vrsta. Zavirite na njhove forume, to su suvremeni nasljednici Borgesa i aleksandrisjkih učenjaka, luda ekipa: čuvari naših knjiga.
    Što se tiče e-knjiga, monopolizma megakorporacija itd… Nikoga tko je upućen ne brine šuma platformi, već digitalna zaštita - DRM. Bez DRMa svatko knjigu može pokloniti nećaku, zavještati unuku i premjestiti na neki drugi medij. Vrlo slično našoj ljubljenoj papirnoj knjizi.
    Ako nestane struje ili nas lupi asteroid, mislim da će nam očuvanje privatne bibiloteke biti prilično sporedna briga.
    Sva sreća, knjige su se ovdje pokazale puno pametnije od muzičke industrije. I već sada mnogi bestseller pisci i neke poznate kuće (kao SF kuća TOR koja se spominje u članku) poptuno napuštaju DRM.

    OdgovoriIzbriši
  9. Apsolutno sadržaj ima primat pred formatom. Slažem se s Majdom i Zagijem. Želio bih samo dodati još jednu stvar, a to je da osim što je sadržaj bitan, bitno je i to da ga se distribuira što većem broju ljudi. Genijalan sadržaj kojeg nitko ne pročita ne znači ništa. Stoga, dajte sve što postoji da bi dobar sadržaj gurnuli do što većeg broja konzumenata. Ups, oprostite, zabunio sam se. Htio sam reći čitatelja. :-)

    OdgovoriIzbriši